Otajstvo vitezova Templara

Na 17 Siječanj 2018.

Zahvaljujući novoj seriji Sumrak templara, svi su se portali raspisali o njima, pa je u redu da i ja recikliram jedan članka.
Vitezovi Templari bili su tajno društvo čije je istinska svrha ostala tajna i predmet rasprave povjesničara i znanstvenika sve do danas. Ostavili su mnoge tragove, njihovi postupci skriveni u drevnim rukopisima su se prenosili generacijama, ali i dalje su misterija. Njihova priča je ono što je privuklo znatiželju i fasciniranost kroz stoljeća – jesu li uistinu poslani u svetu zemlju u Jeruzalem kako bi zaštitili kršćane na hodočašćima ili su bili u tajnim misijama kako bi otkrili izgubljene predmete, zakopano blago ispod hramova i svetih mjesta?

Templari su bili pripadnici vjerskog vojnog poretka kršćanskog viteštva koje je utemeljio francuski vitez Hugs des Paynes negdje oko 1118. – 1119. godine u Jeruzalemu. Skoro dva stoljeća ta je organizacija bila najmoćniji red u srednjovjekovnom svijetu. Bili su prva stalna vojska u Europi još od pada rimskog carstva i do trenutka kada su dosegnuli vrhunac procjenjuje se da ih je bilo na desetke tisuća.

U početku je bilo devet vitezova osnivača koji su činili organizaciju, te su bili međusobno povezani krvlju. Kao vojnici i svećenici u jednom bili su paradoks bez presedana, jer do tada nije bilo aktivnih svećenika s oružjem koju su također bili zavjetovani na siromaštvo i celibat. U bitkama se nisu nikada predavali, osim ako su bili tri puta brojčano nadjačani. Vjerovali su da se bore za Boga i ako padnu u bitki da odmah odlaze u raj.

 

templari

Danas u Europi postoje na stotine starih templarskih mjesta razbacanih duž kontinenta. Na samome vrhuncu bilo je oko 15 000 templarskih kuća međusobno „umreženih“. Ta mreža protezala od Engleske do Egipta sa središtem u Francuskoj koja je tada bila samo srce srednjovjekovnog svijeta. Konvencionalna povijest kaže da je svrha vitezova Templara bila zaštita putnika koji putuju duž obale Mediterana u Jeruzalem. Ta hodočašća su organizirali zapadnjaci koji su pružali sigurna utočišta hodočasnicima u gradovima, a Templari su ih štitili u divljini, šumama i planinama. Uz zaštiti hodočasnika imali su i dužnost braniti kršćansko kraljevstvo u Jeruzalemu i drugim svetim mjestima.

Križarski rat i služba pratnje

Dvjestotinjak godina križarski ratovi vodili su se u ime Boga i smatraju se sukobom civilizacija. Neprijateljske strane su se formirale između kršćanskog zapada i muslimanskog istoka. Ta podjela stoji i danas.

1065. godine Turci su zauzeli Jeruzalem, te su kršćani vrlo loše prošli. Prema povijesti, oko 3000 kršćana je ubijeno što je dovelo do lančane reakcije za organizaciju križarskih pohoda s ciljem da se vrati grad. Tu je još bila želja crkve da se spriječe upadi islama u kršćanske zemlje. 27. studenog 1095. papa Urban II održao je govor u kojemu je poticao kršćane da ustanu protiv muslimana u Svetoj Zemlji. U tome trenutku muslimani su kontrolirali Španjolsku i dijelove istočne Europe. Na tisuće ljudi je odgovorilo na Papin poziv i uzelo mač u ruke, ali samo ih je oko tisuću stiglo do Jeruzalema. Zapadni kršćani, ujedinjeni s Bizantom na istoku, s križarima koje je vodio Godfrey Bouillon, 1099. godine preuzeli su Jeruzalem od Turaka nakon petotjedne opsada. Zauzeće Jeruzalema dovelo je sada do masakra muslimanskog i židovskog stanovništva.

Kada su sveta mjesta bila u kršćanskim rukama, zapadnjaci su počeli dolaziti u ta područja u rekordnim brojevima. Izvan gradskih zidina, život je bio opasan, te se javila potreba za uslugom pratnje, a vitezovi Templari su je prihvatili kao dio svoje misije.

kraljevstvo nebesko

Bankarski povratak kući

Tijekom trećeg križarskog rata, kršćani su desetkovani u bitci kod Hattina 4. lipnja 1187. godine. Muslimane je predvodio slavni Saladin. To je bila najgora vojna katastrofa u Svetoj Zemlji za kršćanstvo. Nekoliko mjeseci kasnije muslimanske snage preuzele su i Jeruzalem. Kasniji križarski ratovi sljedećih generacija više nisu ostvarivali uspjehe.

Kada su se Templari vraćali kući nakon prvog križarskog rata 1128. godine, bili su moćni i utjecajni i to baš nije odgovaralo vladarima, osim Papi. Nisu trebali plaćati poreze i mogli su nesmetano prolaziti granice europskih zemalja.

Od 1150. godine prestali su čuvati put prema Jeruzalemu. Umjesto toga, stvorili su sustav koji je omogućavamo hodočasnicima da putuju gotovo bez novaca i drugih dragocjenosti koje bi inače bile meta razbojnika. Korak po korak, templari su ušli u bankarsko poslovanje. Postavili su hramove, lokalne ispostave diljem Europe koji su masovno stjecali novac. Usluge koje su Templari nudili postale su osnovni model bankarskog sustava kakvog danas poznajemo, transferi novca, planovi za mirovinu, putnički čekovi i slično. Stečeno bogatstvo i ustroj učinilo ih je prvom zapadnom multi nacionalnom korporacijom. Najkontroverznija usluga koju su nudili je bila zaduživanje uz vrlo nepovoljne uvijete, odnosno visokom stopom otplate duga. Prinčevi, kneževi, obični građani, ali i same države, bili su zaduženi kod Templara.


praz templara kod Hattina

Odbacivanje Templara

S ponovnim zauzimanjem Svete Zemlje od strane Muslimana, templarski red izgubio je svoju osnovnu svrhu, te su Templari postali mete nezadovoljnih dužnika. Neuspjehom križarskim ratova i zatvaranjem prilaza u Svetu Zemlju izgubio se razlog za postojanje vitezova Templara. Zamislite samo veteransku vojsku prepunu iskusnih ratnika kao luta Europom, bez pravog protivnika za borbu. Imali su bogatstvo i političkog utjecaja i svakom su vladaru predstavljali prijetnju u samoj strukturi moći.

Početkom 14. stoljeća red je doživio nagli pad. Kralj Francuske Filip IV trebajući novac za svoje ratove našao se u sukobu s Papom. Vodio je vještu i zlobnu kampanju protiv Templara, istodobno stječući bogatstvo i prkoseći papinstvu.

Na petak 13. listopada 1307. na sve francuske vitezove Templare započela je hajka od strane agenata kralja Filipa. Naredba je bila da se svi Templari na području Francuske bace u tamnice, gdje su mučeni kako bi navodne optužbe o herezi, homoseksualnosti, nepoštivanju tadašnjih poslovnih aktivnosti i slično, te im je oduzeta imovina.
Gotovo je sigurno da je većina tih priznanja uslijed teškog mučenja bila besmislena, ali nakon tih priznanja papa Clement V izdao je zapovijed svim kršćanskim kraljevima 1312. godine da se vitezovi Templari raspuste.

Urota

Petak 13. je od tada povezan s ovim povijesnim događajem, a red vitezova Templara je otišao u „podzemlje“ i njihov je pokret od tada pod velom tajne. Clementovim zakonom iz 1312. godine Templari su gotovo nestali iz povijesti, ali ipak o stotinama Templara, možda tisućama koji nisu bili uhićeni i ubijeni, ima malo podataka što im se dogodilo. Prema nekoj dokumentaciji velika flota njihovih brodova je nestala i moguće da su pobjegli u Škotsku, koja je u to vrijeme bila templarsko uporište. Možda su otišli u Švicarsku ili su pobjegli u Alpe na granici s južnom Francuskom – beskrajni planinski lanci bili su savršeno mjesto za skrivanje blaga. Neki preživjeli Templari zaputili su se u Portugal gdje su postali Kristovi vitezovi.

Od svih misterija koje okružuju vitezove Templare najzanimljivije je njihovo vrijeme provedeno u Jeruzalemu. Tamo su jednostavno "nestali" na devet godina i kako su proveli te godine ostaje nepoznanica.

Spominju se devet sredovječnih redovnika koju su teško mogli zaštititi hodočasnike koji su ulazili i izlazili iz Jeruzalema, čak se čini da ne postoje niti pisani izvještaji o hodočasnicima koje čuvaju Templari. No, godine 1867. pojavio se trag kojeg su pronašli britanski arheolozi u podnožju hramskog brda. Tamo su otkrili tunele koji su se vertikalno protezali od džamije oko dvadeset pet metara, te su vodili vodoravno ispod kupole Kralja Solomona. U tunelima je nađeno templarsko naoružanje što je dokaz da su Templari bili u tunelima, a navodno su tragali za židovskim blagom koje je tamo skriveno tijekom Rimske invazije 70. godine.
Druge teorije govore da Templari osim blaga, posjeduju i Sveti Gral. Prema Bibliji u Solomonovu hramu nalazio s Kovčeg saveza s deset zapovijedi. Navodno postoje rani slobodnjački zapisi iz 1800. godine koji povezuju Templare s Kovčegom i blagom skrivenim u hramu.

Bez obzira koja je teorija bliža istini, činjenica je kada su se Templari ponovno pojavili u Europi nakon križarskog rata, bili su bogatiji, snažniji i utjecajniji nego ikada prije.

Templar Knight

izvori:

http://www.history.com/topics/the-knights-templar

http://www.telegraph.co.uk/news/8580437/Who-were-the-Knights-Templar.html

http://www.ancient-origins.net/history/mystery-knights-templars-protectors-or-treasure-hunters-secret-mission-002971/page/0/1

https://quizlet.com/2431321/the-crusades-flash-cards/

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi